Dvorac Kerestinec, Kerestinec, Republika Hrvatska

Objekat Dvorca Kerestinec, od decembra/prosinca 1991. do maja/svibnja 1992. godine je služio je kao mjesto zatočenja za osobe srpske i hrvatske nacionalnosti koji su u objekt dovedeni ponajviše nakon zatvaranja zatočeničkog objekta u Gajevoj ulici u Zagrebu. U Dvorcu Kerestinec (Konačište ratnih zarobljenika Kerestinec, kako je bilo ime logora), zatočenici su svakodnevno bili podvrgnuti maltretiranju, mučenjima, ozljeđivanju, silovanjima, seksualnim zlostavljanjima i sakaćenjima. Najvećim dijelom to su bili ljudi koji nisu sudjelovali ni u kakvim vojnim operacijama, ali su po hrvatskim gradovima, osobito u Sisku, hapšeni pod sumnjom da su saradnici i pomagači „neprijateljske vojske“. Silovanju i ozljeđivanju bile su izložene žene srpske nacionalnosti, u posebnom ženskom dijelu. Upravu nad objektom je u početku imao Zbor narodne garde (ZNG), a od 1992. godine ga je koristila vojna policija.

U novembru 2011. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je optužnicu protiv Stjepana Klarića, Dražena Pavlovića, Viktora Ivančina, Željka Živeca i Gorana Štrukelja, kao pripadnike HV, zbog sumnje da su počinili ratni zločin nad ratnim zarobljenicima.
U februaru/veljači 2015. započelo je ponovljeno suđenje. Presuda za ratni zločin u Dvorcu Kerestinec donijeta je 24. marta/ožujka 2016. Stjepan Klarić je na kraju pravosnažno osuđen na četiri i po godine, Viktor Ivančan na tri, Dražen Pavlović i Željko Živec na dvije, a Goran Štrukelja na jednu godinu i pet mjeseci zatvora.