Info
Vojni objekti u Dretelju
Mjesto/lokacija:
ČapljinaZnačaj lokaliteta:
Objekat „Dretelj“ je u dva navrata bio mjesto stradanja 1992. i 1993. Tijekom 1992. godine objekat je služio kao mjesto zatočenja osoba srpske nacionalnosti. Logorom su upravljali pripadnici Hrvatskih obrambenih snaga, HOS-a. Zapovjednik logora je bio Edib Buljubašić. Zatočenici su bili podvrgnuti teškim uvjetima sa malo hrane i vode. Liječničku pomoć nisu dobivali iako je objekat imao svog liječnika, koji se uključivao u zlostavljanja. Seksualno zlostavljanje zatočenika i zatočenica bilo je stalna pojava. Nakon što je logor pod kontrolom HOS-a zatvoren u avgustu/kolovozu 1992. godine, snage HVO nakon sukoba između bošnjaka i hrvata 1993. godine na području Hercegovine logor opet otvaraju. Tokom 1993. godine od aprila/travnja do oktobar/listopada su bile zatočene osobe bošnjačke nacionalnosti sa šireg područja Hercegovine. Sredinom jula/srpnja 1993. godine u logoru je bilo zatočeno 2270 osoba. Nakon zatvaranja te godine, u oktobru/listopadu zatočenici iz Dretelja su prebačeni u druge logore pod kontrolom HVO na području Hercegovine (Heliodrom kod Mostara i Gabela kod Čapljine). Uvjeti u logoru su bili teški, zatočenici su bili smješteni u malim i prenatrpanim objektima, tako da je u hangaru veličine 30x10 bilo smješteno i do 570 zatočenika. Zatočenici su bili podvrgnuti mučenjima i teškim zlostavljanjima. Život u logoru je izgubilo najmanje 5 osoba.
Entitet: Federacija Bosne i Hercegovine
Etnička grupa: Bošnjaci/Bošnjakinje, Srbi/Srpkinje
Žrtve su sa područja: Hercegovine
Nadležnost/ Odgovornost: HOS 1992. godine, HVO i Vojna policija HVO-a 1993. godine.
Sudski procesi:
Norveški vrhovni sud osudio je Mirsada Repka za zločine počinjene nad Srbima u Dretelju 1992.godine.
Sud u Stockholmu osudio je Ahmeta Makitana za zločine počinjene nad Srbima u Dretelju 1992. godine. Visoki sud u Danskoj osudio je Refika Šarića zbog ratnog zločina 1993 godine u Dretelju. Sud u Stockholmu osudio je Jackiea Arklova zbog zločina u Dretelju.
Sud BiH je pravosnažno na 24 godine zatvora za zločine u Dretelju 1992. godine osudio: Ivana Zeleniku, Srećka Hercega, Ediba Buljubašića, Ivana Medića i Marinu Grubišić-Fejzić. Sud BiH je potvrdio optužnicu protiv Željka Rodina za zločine u Dretelju.
Na Županijskom sudu u Splitu u tijeku je suđenje Marinku Mariću i Željku Rodinu za zločine počinjene u Dretelju 1993.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je 29.11.2017. godine objavio pravosnažnu presudu šestorici bivših čelnika Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, a kasnije Republike Herceg-Bosne za zločine počinjene nad Bošnjacima i drugim nehrvatima od 1993. do 1994. godine. MKSJ je osudio Jadranka Prlića na 25 godina zatvora, ministara obrane Bruna Stojića i zapovjednike Hrvatskog vijeća obrane, Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića na po 20, zapovjednika Vojne policije Valentina Ćorića na 16, a predstojnika Ureda za razmjenu zarobljenika Berislava Pušića, na 10 godina zatvora.
Županijski sud u Mostaru osudio je Miju Banovića i Franu Vulića za ratne zločine počinjene u Dretelju.
Izvor podataka: MKSJ, Sud BiH, Županijski sud u Splitu, Kantonalni sud u Mostaru. (ažurirano 06.12.2019)
Obilježeno i fotografisano: 18.05.2016.
Mapa:
Aktualizovano: 06.02.2020
Legenda
Centar službi bezbjednosti - CSB
Herceg Bosna - HB
Hrvatske obrambene snage - HOS
Hrvatska vojska - HV
Hrvatsko vijeće obrane - HVO
Jugoslovenska narodna armija - JNA
Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju - MKSJ
Ministarstvo unutrašnjih poslova - MUP
Narodna odbrana Autonomne pokrajine zapadna Bosna - NO APZB
Stanica javne bezbjednosti - SJB
Srpska vojska Krajine - SVK
Teritorijalna odbrana Bosne i Hercegovine - TO BiH
Vojska Republike Srpske - VRS
Vojska Jugoslavije - VJ